Čelična užad - osobine i vrste

 

 

Čelična užad imaju široku primjenu kod transportnih uređaja gdje se upotrebljavaju kao pokretna užad (za vuču), za dizanje i vezivanje tereta, kao noseća (kod kablovskih dizalica i žičanih željeznica) itd. Koriste se kako kod motornog tako i kod ručnog pogona.
Užad predstavljaju jedan od najodgovornijih elemenata dizalice, pa se njihovom izboru, korištenju i održavanju mora posvetiti posebna pažnja kako bi se izbjegle nesreće koje uzrokuju velike materijalne štete ali i ugrožavanje zdravlja ljudi.
U poređenju sa lancima imaju prednost koja se ogleda u manjoj sopstvenoj težini, mirnom hodu pri velikim radnim brzinama i slično. U pogledu sigurnosti prednost je što kod njih ne dolazi do kidanja cijelog užeta od jednom, već se kidaju pojedine žice pa se nesreća može preduhitriti. Dok kod kidanja lanca dolazi iznenada. Osim toga čelična užad lako podnose udarce. Nedostatak užadi u odnosu na lace ogleda se u tome što ona zahtjevaju doboš za namotavanje sa većim prečnikom a samim tim sa većom težinom.
Užad se izrađuju od tankih čeličnih žica. Ove žice se na posebnim mašinama uvijaju u strukove, a od strukova se zatim uvijanjem pravi užad. Uvijanje strukova vrši se oko centralnog vlakna, koje je od kudelje, jute, manile ili sl. Centralno vlakono ili jezgro natopljeno je vazelinom ili firnajsom, tako da se pri korištenju istog, zahvaljujući tome, uže podmazuje s unutrašnje strane. Užad koja su izložena dejstvu toplote (livnice, topinice i dr.) i pri tome nedovoljno zaštićena oklopima ili na drugi način, moraju imati jezgro od čelične žice. Ovakva užad su kruća od običnih, ali su povoljnija za primjenu na uređajima izloženim velikim pritiscima (namotavanje užeta u više slojeva na dobošu).
Za dizalice se koriste užad koja su duplo upredena (žice se najprije upredaju u strukove, a strukovi u užad). Užad kod koji je smjer upredanja strukova isti, sa smjerom upredanja užeta zovu se istosmjerna. Dok užad kod koji je smjer strukova suprotan od smjera upredanja užeta, zovu se unakrsna. Smjer upredanja užadi može biti desni, što je normalno ili lijevi pa imamo desnohodu ili lijevohodu užad. Kod dizalica se normalno primjenjuje desnohodo unakrsno uže. Istosmjerna pletena užad su savitljivija od unakrsnih, ali su podložna raspredanju.
Žice od kojih se predu strukovi prečnika su 0,5 - 3 mm. Žice prečnika većeg od ovoga su nepovoljne, jer dolazi do velikih naprezanja na savijanje u pojedinim žicama. Suviše mali prečnik žice je takođe nezgodan, jer pri relativno malom smanjenju presjeka usljed habanja dolazi do brzog kidanja velikog broja žica. A pri prodiranju vlage nastaje korozija te dolazi do kidanja žica. Pocinčana užad su otpornija na koroziju ali je onda čvrstoća užasi manja za 10 %. Broj žica u struku iznosi 19 i 37. Na dizalicama se najčešće upotrebljavaju užadi koja su sastavljena od 6 strukova.