Priroda rada i rizici pri podizanju tereta

Priroda rada i rizik pri podizanju tereta u velikom stepenu zavisi od dizalice koja se koristi. Govoreći o određenim zanimanjima možemo definisati uobičajne dizalice, odnosno za građevinarstvo kažemo da je to najčešće visoka pokretna dizalica, dizalica u obliku mostova i stubova u industriji te portalna dizalica na dokovima i dr.

Velike dizalice pokreću se iz kabine pri čemu je radnik koji upravlja dizalicom dvojen od procesa zakačanja i otkačanja tereta. Kod malih dizalica je kontrolna tabla sa strane na samoj dizalici ili postoji daljinski što omogućava dizaličaru da direktno učestvuje u vezanju i oslobađanju tereta. Izuzetak kad je dizaličar u kabini jeste dizalica sa vakuum hvataljkama ili magnetnim podizačem kada radnik iz kabine kotroliše samostalno proces pričvršćivanja i oslobađanja tereta.

Prema posljednjim istraživanjima najčešći uzrok nesreća pri radu sa dizalicama je narušavanje kanala informisanja između radnika i okoline u kojoj radi. Zbog toga je potrebno što više adaptirati radnu sredinu te fiziološke i psihološke aktivnosti pri radu potrebama čovjeka.

U ovom slučaju kažemo da strukturalna snaga i pouzdanost uređaja mora biti dovoljno velika da odstrani elemenat opasnosti i rizik od nesretnog slučaja. U osnovi to znači da se radni zadatci dizaličara i osobe koja veže teret moraju poklapati sa njihovim mogućnostima i kvalifikacijama. Informisanost je pri tome ključni faktor. Ako radnik koji veže teret ne poznaje težinu tereta onda nije u stanju odabrati pravilne elemente za podizanje (kjaš, sajla, lanac). Takođe ako radnik koji upravlja dizalicom nema dobru preglednost i informacije o promjenama u okolini vrlo lako može teret usmjeriti na pogrešno mjessto i izazvati nesreću.

Istraživanja nesrećnih slučajeva na dizalicama u Finskoj

Prema istraživanja u Finskoj o nesrećnim slučajevima utvrđeno je da oko dvije hiljade nesrećnih slučajeva javlja pri radu sa dizalicama. Od toga 12% nesrećnih slučajeva ima za rezultat invaliditet radnika, dok približno 10 ljudi smrtno strada.

U toku jedne posmatrane godine dogodilo se 12 teških nesreća pri radu sa dizlaicama. Pet nesreća je prouzrokovano padom tereta sa visine koji se ljuljao, dvije nesreće su se dogodile pri podizanju lica dizalicom a dvije prilikom prevrtanja dizalice.  Tri nesreće su se dogodile prilikom kontakta dizalice sa kablovima pod naponom.

Najčešće povrijeđeni radnici su oni koje rade na pričvršćivanju tereta ili ručnom upravljanju tereta prilikom podizanja. Od povrijeđenih radnika samo 20% su radnici koji rade direktno na dizalici. Pri tome većina njihovih povreda nastaje prilikom ulaska i izlaska iz kabine.

Najuobičajne povrede su lomovi na raukama, prignječenja teretom, udari teretom te pad tereta ili elemenata za podizanje.

Strana istraživanja o nesrećnih slučajeva na dizalicama

Prema istraživanjima u Njemačkoj, najčešći situacije nastanka nesrećnog slučaja su prignječenje između pokretnog dijela dizalice i nepokretnog predmeta okoline, pad tereta, pad osoba sa visine te dodir sa visokim naponom. Istraživanje je pokazala da 50% svih nesreća u Njemačkoj u deceniji je nastalo priliko nekontrolisanog ljuljanja tereta ili pada tereta.

 Prema studiji u SAD—u 48% nesreća se dešava ispod ili blizu tereta. Najčešći uzroci su takođe ljuljanje tereta, pad tereta ili priklještenje. Rwzultati su pokazali da 12% nesreća nastaje zbog greške radnika na dizalici u obliku pretovara ili podizanja bez najave. Ukupno 11% nesreća je nastalo prilikom servisiranja dizalice a7% prilikom otklanjanju kvarova na koturu, sajli i pričvršćivanju elemenata na sajlu.

Pričvršćivanje tereta i mehanizama za podizanje

Odabir pravih elemenata i mehanizama za podizanje je veoma važno za sigurnost pri podizanju. Najubičajnija sredstva za podizanje su razni kajševi, sajle i lanci različitih dimenzija. Takođe za specijalne uslove i materijale koriste se i mehaničke spojnice i kliješta.

Lanci su karakteristični da imaju veći pritisak na površini nego sajle te se koriste za podizanje predmeta sa oštrim ivicama.  Najpovoljnije vezivanje takvih predmeta je korištenjem mehaničkih spojnica kada se izbjegava potreba za savijanjem lanca ili sajle.

Istraživanja su pokazala da u određenim uslovima, automatski sistemi hvatanja tereta upotrebom vakuuma, magneta, hidrauličkih hvataljki i drugih doveli do smanjenja nesreća pri radu sa dizalicama.

Premještanje dizalice

Pod premještanjem dizalice se smatra demontaža rešetkastih dizalica pri čemu veliki broj nesreća nastaje nepravilnom demontaže kada dijelovi dizalice nekotrolisano panu ili se pomjere. Najčešći uzroci su korištenje nezadovoljavajučih radnih olakšica, upotreba nepravilne opreme i nesigurnih sajli i oslonaca te loši vremenski uslovi. 

Upotreba U spojnica mora biti strogo kontrolisana zbog čestih grešaka pri postavljanju i okretanju spojnica. Takođe u slučaju izrade omče na samoj sajli potrebno je dobro voditi računa o postavljanju steznih elemenata.

Prevrtanje dizalica

Nesretni slučajevi prevrtnja dizalica nisu tako česti ali kada se dese obično suu tragični i sa velikim materijalnim štetama.

Najveći rizik od prevrtanja je kod pokretnih i toranjskih dizalica. Smanjenje rizika se vrši može preko tri mogućnosti:

  • Dizalica mora biti konstruisana i stabilna da može da podnese povremena preopterećenja i dinamičke sile pbog kočenja ili ljuljanja tereta.
  • Dizalica mora biti opremljena pouzdanim sredstvima koja onemogućuju prevrtanje.
  • Dizalica mora imati ojačanu kabinu u kojoj je dizaličar pri čemu se pri prevrtanju smanjuje rizik za dizaličara ali ne i vjerovatnoća prevrtanja.

Najčešći uzrok prevrtanja dizalice je zatajenje sistema za sprečavanje pretovara na dizalicama. Danas je taj sistem napredan i sa nekoliko sigurnosnih elemnata. Pored mase samog tereta u proračun se uzima i udaljenost tereta od osvine, visina tereta te vanjski uticaj u obliku vjetra.