Profesionalna oštećenja organa čula sluha

Ako jedan radnik normalnog sluha prvi put stupi na rad u neki bučni pogon, gdje nivo buke prelazi dozvoljene granice, kod njega će se javiti sljedeće: bolovi u glavi i neuobičajena naprezanja u slušnom organu. Poslije izvjesnog vremena (oko 20 minuta), što zavisi od karaktera buke i osobe koja je izložena toj buci, glavobolja i nelagodnost u ušima popušta i javljaju se osjećaji nekih neodređenih bolova-intelektualna i fizička klonulost. Posle završetka radnog vremena radnik ima osjećaj da su mu uši zatvorene, pa osjeća neke neodređene "lažne" tonove i zujanje koji su posljedica unutrašnje deformacije slušnog organa. Posle nekoliko časova odmora sve ovo isčezne i radnik čuje normalno. Sljedećeg dana sve se ponavlja u istom obliku.

  Ako se neposredno posle rada obavi audiometrijski pregled stanja slušnog organa radnika opaziće se da je slušna moć oslabila. Gubljenje slušne moći može da dostigne vrijednost oko 14 procenata. Ponovi li se audiometrijski pregled posle pola sata, dva ili četiri sata procentualno oslabljenje slušne moći smanjuje se na 9, 5 i 2 posto dok sasvim ne isčezne.

  Ova promjena slušne osjetljivosti, koja za vrijeme odmora isčezava, zove se slušni zamor.

  Ako radnik provede dvadesetak ili više dana u bučnoj sredini, uho, nervni sistem i cio organizam uopšte počinju da se adaptiraju na buku.

  Audiometrijska ispitivanja pokazuju da se slabljenje slušne osjetljivosti pojavljuje u većini slučajeva između 3000 i 6000 Hz. Može da se pojavai i na nižim frekvencijama ukoliko je radnik izložen buci čiji je nivo izrazito iznad dozvoljenog. Ako radnik nastavi da radi u bučnoj sredini, gdje je nivo buke iznad dozvoljenog, posle nekoliko godina može da se konstatuje oštećenje sluha koje posle odmora ne isčezava.

  U zavisnosti od broja godina provedenih na poslu u bučnoj sredini i stanja slušnog aparata oštećenje sluha klasifikuje se u tri stadijuma. U prvom stadijumu profesionalne gluhoće gubitak sluha nastupa uglavnom u području između 3000 i 6000 Hz, a na frekvenciji 4096 Hz dostiže karakterističnu maksimalnu vrijednost od 40 dB. Ovaj stadijum profesionalnog oštećenja slušnog organa radnik ne osjeća kao nedostatak.

  U drugom stadijumu profesionalnog oštećenja sluha radnik ima utisak da će ogluviti: slabo čuje visoke tonove i ženske glasove. Na poslu normalno radi, ali slabije čuje govorne frekvencije, razumljivost govora slabi jer se oštećenje spušta u područje frekvencije od 1500-3000 Hz a maksimalna vrijednost gubitka sluha na karakterističnoj frekvenciji 4096 Hz iznosi 70 dB.

  Treći stadij profesionalnog oštećenja sluha postaje prava mana. Radnik jedva čuje govorne govorne frekvencije, čak i ako njegov kolega govori veoma glasno.

  Oštećenja zadiru duboko u niskofrekventno područje, tako da je razumljivost govora veoma otežana. Maksimalno oštećenje na karakterističnoj frekvenciji 4096 Hz dostiže vrijednost 100 dB.

  Ukoliko je radnik izložen buci velikog nivoa niskih frekvencija, onda se oštećenje sluha javlja u području niskih frekvencija.

Pojava profesionalne gluhoće je vrlo složena, vezana je za buku velikog intenziteta i progresivno raste sa vremenom provedenim u bučnoj sredini. Ali razna audiloška ispitivanja i posmatranja pokazuju da brzina nastupanja profesionalne gluhoće zavisi od osobe koja je izložena buci.

  Postoje primjeri da jedan radnik radi u velikoj buci desetak i više godina i organ sluha mu je, praktično, neoštećen. S druge strane, radnik koji radi pod istim uslovima za kraće vrijeme može da pretrpi oštećenje drugog ili čak i trećeg stadijuma.

  Ovaj problem različite osjetljivosti pojedinih osoba na buku povezan je uglavnom za organsko stanje uha, za razna hronična oboljenja, nepravilna lučenja itd.

  Zato bi trebalo, prije nego što se stupi na rad u bučne pogone, detaljno ispitati slušni organ i zdravstveno stanje svakog radnika i snimiti audiološku krivu osjetljivosti i pri tome postaviti izvjestan kriterijum: da se u bučne pogone šalju samo radnici sa potpuno zdravim, normalnim i manje osjetljivim organom sluha na buku. Na ovaj način bi se spriječila mnoga profesionalna oštećenja, jer bi osjetljivi radnici na buku ovom klasifikacijom bili zaštićeni i rasporedili bi se na posao u manje bučne pogone.

  Ukoliko se kod radnika zapazi da je između dva periodična ljekarska pregleda nastupilo oštećenje sluha za 20 dB, onda se radnik mora prebaciti na novo radno mjesto koje nije bučno.

   Tekst preuzet iz knjige Buka i vibracije Fizička i psiho-fiziološka akustika I knjiga Niš, 1974 god. Autor Dragan Veličković, dipl.elektroinženjer