Siguran rad sa trakastim transporterima

Opći dio

Trakasti transporteri imaju široku primjenu u rudarstvu i industriji. Izuzetno su korisne radne mašine, zamjenjuju ljudski rad, zamjenjuju i rad nekih mašina te prave uštede u poređenju sa drugim vrstama transporta. Trakasti transporteri su izuzetno jake mašine a snaga varira u zavisnosti od snage motora koji ih pogoni. Pored svega trakasti transporteri se moraju održavati a njihov rad nadzirati. Uzevši u obzir sve prethodno, jasno je da su trakasti transporteri ujedno i opasne mašine koje mogu izazvati teške pa i povrede sa srtnim ishodom ukoliko se tokom rada sa istim i tokom njihovog instalisanja naprave određeni propusti o čemu ćemo pisati u nastavku.

 

Najveći broj nesreća dešava se tokom čišćenja i održavanja transportera. Najčešća mjesta gdje nastaju ove nesreće su kod pogonskih i zateznih valjaka kao i na obrtnom mehanizmu samog elektro motora.

Rizici pri radu sa trakastim transporterima dolaze iz sljedećih izvora:

  • Obrtni mehanizmi za prenos snage (dijelovi motora, prenosnici snage, lanci, remenice i slično zatim reduktori);

  • Teret u pokretu;

  • Pristup nezaštićenim dijelovima uređaja i opreme;

  • Pad tereta sa trake;

  • Nesporazum u radu tj puštanje transportera u rad dok se na njemu izvode radovi na čišćenju ili opravci;

  • Iznenadni zastoji zbog nepoznatih razloga (kavrovi) koji mogu zbuniti operatore ili radnike koji prolaze pored transportera;

  • Zakrčen ili klizav pod pored transportera što može uzrokovati naslanjanje radnika na transporter ili obrtni mehanizam transportera;

Najveći broj nesreća dešava se između pogonskih i zateznih valjaka i traka i to pri aktivnostima kao što su čišćenje i podmazivanje transportera te na poslovima održavanja transportera. Detaljnijom analizom možemo doći do nekih zaključaka. Obrtni mehanizmi (valjci trake) očigledan su izvor opasnosti i njihova snaga je jasno vidljiva. Međutim radnici koji stalno boreva pored trakastih transporetra mogu zapasti u jednu opasnu zamku i to u trenutku kada im transporter postane „normalna pojava“ u njihovom radnom okruženju, kada transporter počnu posmatrati kao i svaki drugi predmet u blizini. U tom trenutku transporter za njih ne predstavlja očiglednu opasnost što dalje može dovesti do pogrešnih postupaka u radu. Niko pri „zdravoj pameti“ neće gurnuti ruku između valjka i trake, međutim ove se greške mogu pojavitiu slučajevima kada na primjer traka nije u pokretu, radnik stavlja ruku da izvadi neki predmet a u tom momentu traku je daljinskog mjesta pustio drugi operator. Ili drugi primjer, radnik koristi pomoćni alat (letvicu, metalnu šipku) da očisti odnosno izvadi zapali materijal između valjka i trake dok je traka još u radu ili je van funkcije valjak povuče premet a radnik instinktivno ne pušta pomoćni alat te prsti ili ruka bivaju uvučeni između trake i valjka.

Da bi se ovakvi incidenti spriječili, pored primjene svih potrebnih tehničkih mjera zaštite na radu, potrebne su i organizacione mjere ali i obuka uposlenika. Obuka se provodi prije početka rada ali i tokom rada kontinuirano. Obuka treba da sadrži sljedeće teme:

  • Opšta sigurnosna pravila u radu sa trakastim transporterima;

  • Siguran način provjera i održavanja transportera;

  • Stanja koja izazivaju probleme u radu transportera a koja kasnije ili odmah mogu imati negativne posljedice po sigurnost;

  • Način rada trakastog transportera.

Pored navedenog dodatna i to stalna obuka može se vršiti i prigodnim sigurnosnim posterima koji se postavljaju u blizini trakastog transportera kao i uputstvom za siguran rad. Ovi posteri sadrže teme vezane za siguran rad sa trakastim transporterima kao i uputstva za siguran rad sa trakastim transporterima. Pored ovog uz transportne trake postavljaju se i sigurnosni znakovi. Nakon izvijesnog vremena ovi posteri će izgubiti svoj prvobitni značaj tj doći će do stapanja sa ambijentom odnosno postaće uobićajena pojava na radnom mjestu koja se ignoriše i ne primjećuje. Da se ovo ne bi desilo, sadržaj tabli treba jasno mijenjati na način da privuče novu pažnju a isto tako mogu se mijenjati i lokacija uputa, postera i znakova sigurnosti. Praktični dio obuke koji uključuje način rada sa transporterima, održavanje transportera i sl. provode stručna lica. Nakon obuke izvršiti provjeru znanja. Provjera se vrši pismeno i praktično praćenjem uz ocjenu uspješnosti radnika.

Ispravnim korištenjem i održavanjem transportera smanjiće se problematika i zastoji u radu a na taj način smanjiće se i broj incidenata.

Na slici ispod prikazan je trakasti transporter sa svojim osnovnim dijelovima. (na slici nisu prikazane zaštitne naprave)

Zaštitne naprave

Tehnička mjera za smanjenje rizika od nastanka povreda na trakastim transporterima je postavljanje zaštitnih naprava. Zaštitne naprave postavljaju se na kritičn mjesta potencijalnog uklještenja između obrtnih mehanizama trake.

Fiksne zaštitne naprave postavljene su tako da se mogu ukloniti upotrebom alata ili su trajno fiksirane zavarivanjem. Tipična kavez zaštita prekriva kompletnu ili dio opasne zone. Otvoreni dio kaveza ostavljen je zbog prolaza trake i materijala koji se njom transportuje. Ovaj tip zaštite najčešće se postavlja na pogonske i zatezne valjke. Kavez obično mora biti zatvoren odozgo. Mjesta za podmazivanje valjka, izvedena su do ivice kaveza pomoću crijeva čime se omogućava podmazivaču sigurno podmazivanje uređaja bez uklanjanja zaštitne naprave ili zavlačenja ruke, odnosno provlačenja crijeva mazalice do mjesta podmazivanja valjka. Slikovit prikaz na slici ispod.

Na dijelu otvora zaštite (prolaz trake) a kako bi se spriječio kontakt radnika sa kritičnim mjestom, zaštita mora biti duga 1 m računato od centra valjka prema traci odnosno otvoru. Isto važi i za bočne zaštitne mreže. Razmak između trake i zaštitne mreže mora biti barem 10 cm da bi se spriječilo uklještenje ruke između trake i zaštitne mreže.

Zaštitne barijere se postavljaju prema određenim mjerama a u skladu s odredbama standarda NF EN standard 294. Tabela ispod.

Visina opasne zone a (mm)

Visina zaštitne ograde b (mm)

1400

1600

1800

2000

2200

2400

2500

Horizontalna udaljenost od opasne zone c (mm)

2400

100

100

100

100

100

100

 

2200

500

500

400

350

250

 

 

2000

700

600

500

350

 

 

 

1800

900

900

600

 

 

 

 

1600

900

900

500

 

 

 

 

1400

900

800

100

 

 

 

 

1200

900

500

 

 

 

 

 

1000

900

300

 

 

 

 

 

800

600

 

 

 

 

 

 

600

 

 

 

 

 

 

 

200

 

 

 

 

 

 

 

0

 

 

 

 

 

 

 

Naredna slika pojašnjava prethodnu tabelu.

Pored zaštitnih naprava u vidu barijera koje spriječavaju kontakt radnika sa opasnim tačkama transportera, u praksi se primjenjuju i druge zaštitne mjere poput blokiranja i zaključavanja. Blokiranje predstavlja postavljanje mehaničke blokade na transporter koja će spriječiti njegovo kretanje u slučaju da se transporter uključi u pogon. Na ovaj način vrši se fizička blokada kretanja trake. Prilikom postavljanja blokade treba uzeti u obzir smjer kretanja trake i na osnovu toga odlučiti na kom mjestu postaviti blokadu. Prije postavljanja fizičke blokade kretanja trakastog transportera treba razmotriti sljedeće faktore te na osnovu njih donijeti odluku da li postaviti ovakvu blokadu.

  • Da li će se bilo kakvi radovi izvoditi u zoni uklještenja (radovi u blizini svih vrsta valjaka, sistema zatezanja trake, pogonski uređaji);

  • Da li će se traka sjeći? Sama traka usljed svoje težine može krenuti naprijed ili nazad;

  • Da li će na istom transporteru raditi više radnih grupa? Ako je odgovor DA, onda treba razmotriti postoji li mogućnost uticaja jedne grupe na drugu i na koji način;

  • Da li su svi članovi radne grupe upoznati sa potencijalnom apsorbovanom energijom u traci koja se odjednom može osloboditi?

  • Da li je ekipa upoznata sa ispravnim načinom montaže uređaja za fizičku blokadu trake uzevši u obzir i njeno pokretanje od njene same akumulirane energije?

  • Da li je dostupna adekvatna oprema za blokadu trake?

Metoda isključivanja trkastog transportera „LOCKOUT“

Ova metoda podrazumijeva potpuno isključivanje trakastog transportera sa sistema napajanje energijom. Na ovaj način osigurava se sigurno provođenje zadatka koji uključuje radove na traci i u blizini pogonskih mehanizama traka i valjaka trake. Međutim u nekim situacijama treba razmotriti kombinovanje metode isključivanja sa nekom drugom metodom ili primjeniti neku sigurniju metodu. Da li će se metoda isključivanja primjeniti u prostoriji sa velikom koncentracijom vlage u zraku , treba razmisliti. U praksi se može desiti da pod određenim uslovima (velika vlažnost zraka i niska temperatura) dođe do kondenzovanja vod eu isključivačkim elementima (osigurači, tasteri i sl.) te dođe do zatvaranja strujnog kola i dolaska pogonskog motora transportera pod napon.

U suštini metoda isključivanja podrazumijeva sljedeće:

  • Potpuno zaustavljanje rada transportera;

  • Isključivanje mašine sa svih izvora napajanja (električno, pneumatsko, mehaničko, toplotno itd);

  • Oslobađanje od sve akumulirane energije (u kombinovanim slučajevim) te dalje otpajanje tegova, oslobađanje opruga od napetorsti i sl.;

  • Zaključavanje uređaja na kojima se uključuje i isključuje dotok energije trakastom transporteru;

  • Ponovna provjera kako bi se uvjerili da su svi izvori energije otpojeni. Proba puštanja u rad.

Obuka radnika za rad sa trakastim transporterima

Obuku prolaze svi radnici koji imaju dodira ili mogu imati dodira sa trakastim transporterima a program obuke zavisi od njihovih radnih zadataka vezanih za rad sa trakama. Najširu obuku imaju operatori koji upravljaju radom traka ili prate rad trakastih transportera uključujući i radnike koji čiste, podmazuju, i održavaju trakaste transportere (popravke, zamjene is l.).

Operator koji upravlja radom transportera prolazi obuku koja sadrži teme:

  • Pokretanje transportera;

  • Normalno zaustavljanje transportera;

  • Prinudno zaustavljanje trakastog transportera;

  • Provjere prije puštanja transportera u rad, za vrijeme prinudnog zaustavljanja ili slučajnog stajanja;

  • Pravilno doziranje transportera;

  • Prinudno zaustavljanje;

  • Čišćenje transportera;

  • Uputstvo za siguran rad sa trakastim transporterima.

Obuka za radnike koji vrše održavanje trakastih transportera obavezno uključuje metode zaustavljanja transportera i spriječavanje njegovog naglog pokretanja (slučajnog ili namjernog), obeznapajanje transportera, vrste zaštitnih naprava i njihova važnost, sisteme za prinudno zaustavljanje transportera, siguran način podmazivanja, puštanje transportera u probu i rad tek nakon vraćanja svih zaštitnih naprava. Pored ovih sigurnosnih procedura, radnici koji vrše popravke odnosno održavanje trakastih transportera moraju imati odgovarajuću stručnu kvalifikaciju i dovoljno znanja i iskustva u radu sa istim. Ovim radnicima mora se osigurati uputsvo za održavanje i popravke trakastih transportera koje će uključivati mjere zaštite na radu a ovo uputstvo treba da pripremi stručno lice mašinskog usmjerenja.

Pored obuke radnika u kojoj će se predstaviti i obrazložiti najčešće greške usljed kojih dolazi ili može doći do povreda, potrebno je provesti testiranje i provjeru znanja radnika pismeno i praktično. Primjer jednog testa dat je u nastavku.

TEST ZA PROVJERU ZNANJA ZA SIGURNO RUKOVANJE TRAKASTIM TRANSPORTERIMA

  1. Tragovi istrošenosti na valjku pojavljuju se zbog

  1. Loše centriranosti trake;

  2. Vlažnog materijala;

  1. Ako traka nije dobro centrirana onda postoji rizik od

  1. Pojave strujnog udara;

  2. Pojave požare.

  1. U blizini elektro razvodnog ormara trakastog transportera treba da postoji

  1. Vatrogasni aparat i metlica za prašinu;

  2. Mast za podmazivanje;

  3. Ključevi za otvaranje ormara.

  1. Prije uklanjanja zaštitnih barijera sa transportera prvo treba

  1. Isključiti transporter sa napajanje energijom;

  2. Provjeriti da li je sigurnosno uže za prinudno zaustavljanje ispravno;

  3. Ako u blizini ima još jedan radnik onda se transporter ne mora ni isključivati.

  1. Potezno uže za prinudno zaustavljanje trake mora se postaviti transportere

  1. Transportere duže od 10 m;

  2. Transportere duže od 50 m;

  3. Sve transportere.

  1. Kretanje pored transportera sa raskopčanom odjećom (npr. mantil, radna bluza)

  1. Jeste dozvoljeno;

  2. Nije dozvoljeno.

  1. Dužina zaštitne barijere na pogonskom valjku trake gledajući od centra valjka prema traci treba da bude

  1. 30 cm;

  2. 100 cm;

  3. 70 cm.

  1. Radni postupak bacanja materijala lopatom na traku u pokretu je

  1. U potpunosti bezbjedan;

  2. Nije bezbjedan

  1. Ako se materijal mora bacati lopatom na traku onda se materijal baca u smijeru

  1. Suprotno od smjera kretanja trake;

  2. U smjeru kretanja trake.

  1. Bezbjedno podmazivanje obrtnih dijelova transportera vrši se

  1. Tako što se prvo skine zaštitna naprava pa se tek onda podmazuje;

  2. Preko tačke za podmazivanje koja je postavljena van opasne zone.

  1. Na presipnim mjestima gdje materijal poput uglja, kamena i sl. pada sa trake u metalni koš postoji rizik od

       a.   Strujnog udara;

       b. Od rasprskavajućih sitnih dijelova transportovanog materijala.