Rad na visini

Radovi na visini spadaju u skupinu najrizičnijih poslova. U svjetskim statistikama povreda na radu veliki udio zauzimaju povrede nastale usljed pada s visine. Nažalost, povrede nastale usljed pada s visine u velikom procentu završavaju fatlno ili u „blažim“ slučajevima radnik ostaje teški invalid do kraja života.

Za zaštitu radnika od pada s visine ključna je provedba sljedećih faktora:

  • Obuka radnika za rad na visini;

  • Provjera zdravstvene sposobnosti radnika za rad na visini;

  • Primjena sigurnosnih tehničkim mjera;

  • Pravilno korištenje lične ili kolektivne zaštitne opreme za rad na visini.

Ključno je da svi navedeni faktori budu u potpunosti zadovoljeni. U slučaju da jedan zakaže posljedice mogu biti fatalne. U nastavku ćemo razmotriti navedene faktore.

Šta se podrazumijeva pod pojmom visina ili bolje rečeno koji su to poslovi koji se definišu kao radovi na visini?

To je udaljenost od tla sa koje bi pad značio da radnik može zadobiti povrede. U praksi a i u većini svjetskih pravilnika i standarda visinom se smatra udaljenost radnika 2 m od površine tla ili poda. Najčešći primjeri radova na visini su:

  • Radovi na ljestvama, na podestima, na krovovima;

  • Radovi na krhkoj površini kao što je staklo, oštećen pod, korodirala metalna površina poda i sl.;

  • Nezaštićene ivice objekata;

  • Radovi pored otvora

Obuka radnika za rad na visini

Obuka radnika za rad visini se može podijeliti na opštu i posebnu. Opšta obuka izvodi se za sve radnike koji stalno, povremeno ili mogu doći u situaciji da rade na visini. Posebna obuka izvodi se za profesionalne radnike koji često ili svakodnevno izvode radove na visini.

U svakom slučaju osobe koje izvode opšte i posebne obuke za rad na visini moraju biti kompetentne u ovoj oblasti. Obuke treba periodično ponavljati. Tokom obuke radnici treba da steknu znanja poput:

  • Prepoznavanja opasnih situacija i zadataka pri kojima postoji rizik od pada sa visine;

  • Pravilan odabir zaštitne opreme za rad na visini;

  • Način provjere ispravnosti opreme za rad na visini;

  • Da zna odabrati prave tačke za vezanje užeta;

  • Da razumije ograničenja zaštitne opreme;

  • Da pravilno obuče zaštitnu opremu;

  • Da prepozna druge opasnosti tj okolinske opasnosti koji na njega mogu uticati, na primjer klizav pod, otrovni i zagušujući plinovim, opasnosti od električne energije i slično;

  • Da odredi i smanji daljinu slobodnog pada;

  • Da zna tumačiti plan evakuacije;

 

Osobe koje vrše obuku za rad na visini moraju imati sljedeće sposobnosti:

  • Da zna prepoznati postojeće i predvidjeti potencijalne opasnosti i opasne radne uslove kod radova na visini;

  • Da zna predložiti i provesti mjere zaštite na radu za identifikovane opasnosti;

  • Da zna odabrati, provjeriti, koristiti i pravilno skladištiti zaštitnu opremu za rad na visini;

  • Da zna prepoznati opasnosti vezane za nedostatke zaštitne opreme i sistema hvatanja pada;

  • Da je sposoban prenijeti znanje i obučiti radnike za rad na visini a prema važećim standardima i uputama proizvođača zaštitne opreme;

  • Da zna praktično primjeniti svoje znanje;

  • Pri vršenju obuke, trener treba da koristi zaštitnu opremu i izvrši praktičnu pokaznu vježbu;

  • Vježbe treba vršiti u što realističnijim uslovima.

Radnici treba da prijave sve eventualne nedostatke i opasne situacije ili incidente kako bi se na vrijeme poduzele mjere na spriječavanju ponavljanja incidenata ili nastanka akcidenata.

Dalje radnici treba da slijede upute dobivene od strane poslodavca. Zatim da koriste zaštitnu opremu koju im je obezbjedio poslodavac a ne neku drugu opremu ili improvizane predmete. Radnici treba da pokažu aktivno interesovanje za vježbe i obuke za rad na visini.

Rad na visini dozvoljen je samo radnicima koji su prošli odgovarajući ljekarski pregled za rad na visini. U skladu s tim radnik je obavezan prijaviti poslodavcu svaki zdravstveni nedostatak koji bi mogao imati negativan uticaj pri radu na visini odnosno dovesti radnika ili druge ljude u opasnost.

Zaštitna sredstva za rad na visini

Najčešći vid zaštitnih sredstava pri radu na visini su zaštitni pojasevi sa užadima. Najčešće su u upotrebi dvije verzije:

  • Uprtač za cijelo tijelo i                                 - Pojas za pozicioniranje




U zavisnosti od vrste posla odabire i odgovarajući pojas odnosno uprtač.

Obični pojas za pozicioniranje nikada se nesmije koristiti za zaštitu od pada jer u slučaju pada osobe a zbog trzaja tijela mogu nastati ozbiljne povrede tako da ovaj pojas nema učinkovitost u ovom smislu. Ovaj pojas se isključivo koristi za pozicioniranje na primjer pri radu na banderama odnosno stubovima.

Oprtač za cijelo tijelo distribuira silu pada ravnomijerno po tijelu uže se kača na D prsten na leđima.

Dva D prstena koji se nalaze s bočnih strana ili naprijed koriste se samo za pozicioniranje.

Kod odabira opreme za rad na visini treba uzeti u obzir vrstu posla, odnosno rizika, zatim radne uslove, dužinu trajanja posla, prirodu posla, pristup mjestu radova. Prije same upotrebe, opremu treba provjeriti da nema eventualnih oštećenja, dotrajalosti, napuknuća i slično. Oprema se mora periodično pregledati a zapisi o pregledu vode se u posebnoj evidenciji. Ovdje može pomoći i uputstvo izdato od strane proizvođača opreme. Često se od samog proizvođača opreme ili njegovog ovlašteneog predstavnika (prodavca) može dobiti i besplatna obuka o načinu izbora, korištenja i održavanja opreme za rad na visini te ovo svakako treba iskoristiti. Oštećenju opremu koja se nemože popraviti treba odmah uništiti i baciti tako da druge osobe ne bi mogle slučajno uzeti ovu oštećenu opremu. Ukoliko se oprema čuva ili koristi u sredini koja je korozivna ili na druge načine agresivna onda frekvencija pregleda opreme mora biti češća.

Kod pristupanja radovima prvo treba odabrati tačku vezanja tj mjesto zakačanja užeta. Ova tačka mora garantovati sigurnost radniku tokom cijelog vremena dok traju radovi. Tačka kačanja mora biti stabilna i imati dovoljnu jačinu da izdrži teret i sile koje bi na nju mogle djelovati u slučaju pada radnika. Mjesto tačke kačanja mora biti takvo da spriječi eventualno ljuljanje radnika kao što je prikazano na slici.

 

Tačka kačanja mora biti što je više moguće vertikalno iznad radnika. Zatim mora se paziti da u slučaju pada radnika, radnik ne udari u neki objekt ispod. Pogledati upute proizvođača ličnog zaštitnog sredstva o dužini užeta za kačanje i udaljenosti tačke kačanja od tla. Tačka kačanja ne smije se nalaziti ispod radnika. Prostor ispod radnika mora biti čist u dovoljnoj mjeri da se osigura da ne dođe do povreda radnika uzrokovanih predmetima ispod. Širina putanje zavisi od položaja radnika i sistema zaštite od pada. Dalje treba razmotriti i pripremiti plan evakuacije radnika u slučaju pada. Ovdje uvijek treba gledati da ako je moguće radnik može sam da se spusti na sigurno tlo jer će se na taj način smanjiti vrijeme evakuacije.

Provjera zaštitne opreme za rad na visini

Procedure provjere opreme trebaju biti u pisanom obliku. Svaka provjera se evidentira. Uputa mora biti stalno dostupna korisnicima. Provjera opreme zaštite na radu pri radu za rad na visini vrši se prema uputama proizvođača opreme. Popravke opreme po pravilu vrši samo proizvođač opreme u suprotnom oprema se baca i to opet prema uputama proizvođača a s ciljem da oštećenu zaštitnu opremu ne bi uzeo neki drugi radnik pri tom ne zanjući da je ista oštećena. Ukoliko se primjeti da je uže istegnuto ili se aktivira neki drugi upozoravajući znak, oprema se baca.

Provjera uprtača

Uhvati kaiš rukama i savij ga u oblik slova U. Razmak između šaka 15 do 20 cm. Na ovaj način uočićeš eventualna oštećenja vlakana na površini kaiša ako postoje.

 

Provjera D prstena

Na D prstenu treba provjeriti da li ima istegnuća metala, napuknuća, oštrih i grubih ivica koje bi mogle oštetiti uže zatim provjeriti da se slobodno zakreće.

Provjeriti dalje ostale dijelove, spojke, zakačke, posebnu pažnju obratiti na tragove istrošenosti, napuknuća, pokretljivost, da nema oštrih uglova ili grubih ivica ovih elemenata.provjeriti kontaktna mjesta između kopči i pojasa.

Provjera užeta

Na početku, uže se pregleda vizuelno pregledajući ga s jednog kraja do drugog polako okrećući uže kako bi kompletno uže bilo pregledano. Tokom svakog pregleda treba obratiti pažnju na eventulana napuknuća strana, posjekotine, spržene dijelove, tragove dotrajalosti.

Kod provjere šok apsorbera treba takođe provjeriti da nema tragova oštećenja zatim znakova aktiviranja šok apsorbera i tragova istrošenosti šok apsorbera. Ako je šok apsorber aktiviran, onda se on izbacuje iz upotrebe.

Provjera uređaja za uvlačenje užeta i spriječavanje pada radnika

Kod provjere kućišta uređaja treba pogledati da li ima napuknuća kućišta, nepravilne uvijenosti, istrošenost i druga oštećenja. Kod provjere samouvlačećeg užeta treba izvući 50 do 80 cm užeta i pustiti te na taj način pratiti da li će se uže normalno vratiti u kućište. Vraćanje užeta u kućište kontrolisati laganim držanjem rukom dok se isto vraća u kućište. Uže treba da se normalno i bez problema izvglači i isto tako slobodno vraća u kućište. Ukoliko se uže ne vrati u kućište, onda ovaj uređaj ne treba koristiti. Pro provjeri ovog užeta treba takođe obratiti pažnju na znakove oštećenja, znakove oštećenja toplotom, znakove istrošenosti zatim provjeriti da nema tragova nasijecanja, kod trakastih užadi provjeriti mjesta ušivanja i stanje konca.

Provjera kočnice vrši se naglim povlačenjem užeta tj trzajem. Ukoliko je sistem ispravan trzaj će biti zaustavljen tj uže neće moći dalje izlaziti iz kućišta, ukoliko se primijete preskakanja ili da kočnica uopšte ne radi onda se ovaj uređaj smatra neispravnim i stavlja van upotrebe.

Provjera i način kačanja spojki

Kako je važna ispravnost užadi, kaiševa i spojki tako je važna ispravnost i njihovih vezivnih odnosno spojnih komponenti tj zakački. Kod međusobnog spajanja ovih elemenata treba izbijeći sljedeće greške:

  • Ne treba kačati dvije ili više kuka odnosno zakački ili karabinjera za jedan D prsten;

  • Težište, odnosno kuke ne trabaju biti na mehanizmu zatvaranja karabinjera;

  • Treba provijeriti da li su sve veze do kraja zaključane tj osigurane od izmicanja zbog lošeg spajanja elemenata;

  • Ne smiju se kačati jedan za drugi dva karabinjera ili dvije kuke;

  • Ako proizvođačevim uputama nije predviđeno, onda ne treba kukom praviti omču vraćanjem kuke i kačanjem iste za uže sa kojeg dolazi;

  • Kačanje kuke na predmete koji ne dozvoljavaju da se osigurač kuke zatvori do kraja.

Čišćenje održavanje i skladištenje opreme za rad na visini

Pravilno i redovno održavanje opreme za rad na visini produžava istoj vijek trajanja. Čišćenje opreme nakon upotrebe je važno jer će se na taj način usporiti proces korozije metala, smanjiće se uticaj agresivnih hemikalija na vlakna kaiševa i užadi. Najlonske i poliesterske dijelove opreme moguće je čistiti pomoću spužve vodom i deterdžentom. Nakon toga oprema se posuši krpom i ostavi da visi kako bi se proces sušenja upotpunosti završio.

Oprema se skladišti i čuva u hladnim, suhim i čistim prostorijama s tim što treba paziti da oprema ne bude izloženadirektnom dejstvu sunca, treba izbjegavati vlažna, osunčana i pretopla mjesta, zaprljana mjesta, mjesta sa hemikalijama i masnoćama. Na mjestim agdje se skladišti ispravna zaštitna oprema ni pod kojim uslovima ne smije se skladištiti neispravna oprema jer bi to moglo dovesti do zabune odnosno radnik bi mogao uzeti neispravnu opremu za rad na visini. Oprema koja je dugo stajala u skladištu, treba se dodatno provjeriti.

Organizacija rada na visini

Pored obuka radnika za rad na visini te pravilnog izbora i korištenja zaštitne opreme, kod radova na visini važan faktor sigurnosti je i sama organizacija rada na visini odnosno primjena mjera zaštite na radu. Poslodavac u ove svrhe mora imati adekvatne, stručne i sposobne radnike koji organizuju izvođenje rizičnih radova na visini (poslovođe, brigadiri, vodeći majstori i slično).

Na samom početku treba razmotriti sljedeće:

  • Da li je moguće izbjeći radove na visini, u smislu da li se taj zadatak može izvesti sa zemlje;

  • Ako prethodno nije moguće, onda se primjenjuju metode zaštite tj. koriste se pomoćna sredstva poput ljestvi, platformi, podesta, skela ili zaštitne opreme za rad na visini odnosno uprtač za cijelo tijelo sa drugim potrebnim elemntima;

  • Dalje treba razmotriti da li je moguće smanjiti visini sa koje se izvodi zadatak, odnosno smanjiti udaljenost radnika tokom izvođenja zadatka od tla. Na ovaj način umanjuju se posljedice ako dođe do pada.

Druge tehničke i organizacione mjere uključuju:

  • Provjera mjesta radova. Da li je površina na koju se staje sigurna? Da li je krov nagnut? Dobra praksa je provijeriti platformu ili pod odozdo pored pregleda odozgo. Vizuelnim pregledom poda sa nižeg sprata može se utvrditi ima li očitih napuknuća i oštećenja u podu. Ovo se obavezno provijerava ako se na pod ili platformu trebaju skladištiti veće količine teškog materijala.

  • Kakvi su vremenski uslovi? U slučaju padavina da li će klizav pod uticati na faktor sigurnosti. Postoji li opasnost od udara groma?

  • Mogu li se ugraditi dodatni sigurnosni mehanizmi? Na primjer ako prijeti opasnost od pada radnika preko ivice objekta, da li je moguće postaviti ogradu? Da li je potrebno ugarditi dodatne rukohvate?

  • Zabrana pristupa mjestu radova kako bi se osiguralo radilište od pristupa nepoželjnih i neovlaštenih osoba postavljaju se upozorenja ili zapreke. Pristup radilištu pvakvim osobama treba ograničiti i u prostor ispod radilišta zbog opasnosti od urušavanja ili ispadanja predmeta tokom rada na visini;

  • Spriječiti pad materijala sa visine. Moguće je da će tokom radova na visini nastajati otpad ili da će doći do ispadanja drugih predmeta. Ti predmeti mogu ugroziti eventualne prolaznike ispod ili ošetiti imovinu. Za zaštitu mogu se postaviti stubovi odozgo pokovani daskom što je jedno od najjednostavnijih rješenja. Zatim na samoj visini na ivici ili pored postavljanjem mreža bočno ili horizontalno. Pored svega najbolje je spriječiti prolazak ljudi ispod radilišta;

  • Paziti na način skladištenja materijala i opreme na visini. Prije svega materijal na visini ne treba gomilati bez potrebe. U suprotnom treba osigurati na kojem je materijal smješten može izdržati opterećenje. Dalje, treba teret osigurati od prevrtanja, kotrljanja ili klizanja. Također ovaj materijal ne treba da predstavlja smetnju u radu radnicima na platformi;

  • Termini izvođenja radova. U nekim situacijama prolaz osoba ispod mjesta izvođenja radova biće neminovan. U takvim situacijama treba planirati termine izvođenja radova kada je najmanji promet. Drugi primjer mogu biti radovi dvije ili više firmi ili grupa radnika koji izvode radove jedni iznad drugih. Tada vrijeme izvođenja radova treba uskladiti i ako je moguće izbjeći istovremene radove jedni iznad drugih. Ako je to nemoguće, onda radnici koji rade iznad, trebaju osigurati barijere ispod a koje će spriječiti prolaz materijala a radove prilagoditi situaciji na primjer u vrijeme dok se ispod radilišta nalaze drugi radnici raditi poslove koji neće izazvati pd predmeta ka dole;

  • Broj radnika na radilištu. U zavisnosti od vrste zadatka, nekada se ograničavanjem broja radnika na visini može smanjiti i rizik po same radnike ali i osobe ispod njih;

  • Vanredne situacije. Razmotriti moguće vanredne situacije te osmisliti način evakuacije radnika sa visine u slučaju izbijanja vanredne situacije. Važno je osigurati dobar pristup mjestu izvođenja radova ili osmisliti neki način spašavanja ugroženih osoba;

  • Konsultacije sa radnicima koji imaju više iskustva u radovima i o konkretnim zadacima mogu pomoći u identifikaciji potencijalnih rizika.