Opasnosti podvodnog zavarivanja

 

Podvodno zavarivanje je jedno od najopasnijih zanimanja u svijetu. Pod vodom, sredina je protiv vas. Pritisak prijeti da zdrobi tijelo, oblaci mjerića uvijek  otežavaju rad jer blokiraju vid. I pored navedenog, hiljake ljudi širom svijeta uzima učešće i odgovrnost u montaži podvodnih konstrukcija. Generalno, podvodni zavarivači rade na popravci podvodnih cjevovoda, naftnih paltformi na učini, podvodnih naselja i nuklearnih postrojenja i drugo.

 

Kako zavarivati pod vodom

 

Spajanje dva komada metala pod vodom podrazumjeva dosta razmatranja sa aspekta sigurnosti. Trenutno postoji nekoliko načina kako zavarivači mogu izvršiti zadatak.

Najrasprostranjeniji načina je upotrebom hiperbaričnih komora koje izoluju područije rada od vode. Ovakve komore mogu primiti tri zavarivača odjednom.

Prilikom rada, ventilatori koje kontroliše posada na površini, vrše izmjenu zraka odvođenjem para zavarivanja i dovođenjem čistog zraka.

Komora je pod pritiskom kako bi se umanjio efekat dekompresione bolesti.

 

Kao alternativa upotrebi komore se koristi postupak mokrog zavarivanja, najčešće kao posljednja mogućnost. Metoda koja će se koristi najviše zavisi od naćina prilaza mjestu rada, kao i težine i obima posla. Mokro zavarivanje prati i rizik od naglog hlađenja vara što povećava šansu pucanja istog.

Zbog toga se mokro zavarivanje koristi samo kao hitna i privremena operacija.

Posao zahtjeva rad u teškim uslovima. Duboko pod površinom vode, sa minimalnom vidljivosti.

 

Kako zavarivanje funkcioniše

 

Upotreba električne energije u vodi za zavarivanje na prvi mah se čini opasno, što i jeste, ali ne obavezno od same struje. Većina zavarivanja se vrši upotrebom štapnih elektroda, koje za zavarivanje koje koriste lelektrični luk kao izvor energije.

U toku morog zavarivanja, tanki sloj mjehurića se stvara kao posljedica isparavanja vanjskog sloja elektrode. Isparavanje vanjskog sloja služi kao žaštita vara od vode i drugih oksidanata.

 

Opasnosti podvodnog zavarivanja

 

Naravno, kako je očekivano, podvodno zavarivanje je vrlo opasno. Iako je većina hazarda u vodi vezanih za proces ronjenja, najveće opasnosti za podvodno zavarivanje je iznenađujuća. Jedna od najvećih opasnosti za zavarivače je poznata kao Delta P (ΔP). Delta P il diferencijalni pritisak, predstavlja jedinstven i potencijalno fatalan hazard za ronioce. Diferencijalni pritisak se javlja kada se dva tijela sa različitim nivoima vode dodiruju, slično kao nivoi vode na brani.

Razlika u dubini, povećava pritisak, kako voda pokušava preći iz jednog tijela u drugo velikom silom. Pojava Delta P, je gotovo neuočljiva dok nije kasno za pobjeći. Razlika u pritiku se može vremenom akomulirati i iznosti na hiljade N/m2. Kao posljedica, ronilac koji se naće u uskom grlu toka ima visok rizik od utapanja.

 

Pravilna priprema i vježba, moraju se izvršiti prije operacije, kako bi se nivo sigurnosti podigao na najviši nivo. Ako se uposleni ne drže striktno procedura, fatalne nesreće su veoma vjerovatne.

 

Ako ronilac roni sa bocama kisonika, nema popratno osoblje ili komunikacijsku opremu na površini, te nije privezan za konopac na površini, često se dešava da ostaje bez zraka dok je zarobljen ili do pojave hipotermije.

 

Budućnost povodnog zavarivanja

 

Podvodno zavarivanje je jedan od najopasnijh poslova na planeti i u vodi. Napredkom tehnologije moguća je upotreba robota, ali se uporedo radi i na zaštiti podvodnih zavarivača. Bez obzira na budućnost, današnji podvodni varioci pomažu u održavanju glavnih komponenata  raznih industrija širom svijeta. Sve dok roboti ne budu sposobni izvršavati i naj komplikovanije zadatke, podvodni zavarivači će biti potreba šiom svijeta. To je fizički i mentalno izazovan posao, iako nivo stresa koji se javlja se dijelo kompenzira kroz ponos u održavanju tehnologija na kojima funkcioniše svijet.