Metodologija za izradu elaborata o uređenju gradilišta

 

Prema Pravilniku o zaštiti na radu u građevinarstvu „sl.list SFRJ“ broj 42/68 i 45/68, izrađuje se Elaborat o uređenju gradilišta sa mjerama zaštite. Član 3. Ovog pravilnika definiše sadržaj elaborata te prema tome elaborat treba da sadrži:

 

  1. Obezbjeđenje granica gradilišta prema okolini;

  2. Uređenje i održavanje saobraćajnica (prolazi, putevi željeznice i sl.);

  3. Određivanje mjesta, prostora i načina razmještaja i uskladištenja građevinskog materijala;

  4. Izgradnju i uređenje prostora za čuvanje opasnog materijala;

  5. Način transportovanja, utovarivanja, istovarivanja i deponovanja raznih vrsta građevinskog materijala i teških predmeta;

  6. Način obilježavanja odnosno obezbjeđivanja opasnih mjesta i ugroženih prostora na gradilištu (opasne zone);

  7. Način rada na mjestima gdje se pojavljuju štetni gasovi, prašina, para, odnosno gdje može nastati vatra i drugo;

  8. Uređenje električnih instalacija za pogon i osvjetljenje na pojedinim mjestima na gradilištu;

  9. Određivanje vrste i smještaja građevinskih mašina i postrojenja i odgovarajuća obezbjeđenja s obzirom na lokaciju gradilišta;

  10. Određivanje vrste i načina izvođenja građevinskih skela;

  11. Način zaštite od pada s visine ili u dubinu;

  12. Određivanje radnih mjesta na kojima postoji povećana opasnost po život i zdravlje radnika, kao i vrste i količine potrebnih ličnih zaštitnih sredstava odnosno zaštitne opreme;

  13. Mjere i sredstva protivpožarne zaštite na gradilištu;

  14. Izgradnju, uređenje i održavanje sanitarnih čvorova na gradilištu;

  15. Organizovanje prve pomoći na gradilištu;

  16. Po potrebi, organizovanje smještaja, ishrane i prevoza radnika na gradilište i sa gradilišta;

  17. Druge neophodne mjere za zaštitu lica na radu.

Elaborat o ueđenju gradilišta, priprema se dakle prema prethodno pobrojanim tačkama. Isti Pravilnik daje smjernice o načinu uređenja gradilišta i primjeni mjera zaštite na radu za veći dio radova dok se u pojedinim dijelovima i za određene poslove veže i nadopunjava drugim zakonima i pravilnicima. Jasno je da ovaj Elaborat predstavlja ozbiljan i kompleksan dokument te iz toga razloga u njegovoj izradi treba učestvuje tim stručnjaka a posebno iz građevinske i elektro struke. Elaborat o uređenju gradilišta ne treba miješati sa Elaboratom o uređenju radilišta sa mjerama zaštite na radu čija izrada i prijava inspekciji je propisana Zakonom o zaštiti na radu „Sl.SRBiH“ broj 22/90 član 17., iako ovaj Elaborat o uređenju radilišta sa mjerama zaštite na radu ima sličan sadržaj te su u njemu precizno definisane sve radnje i mjere koje se tiču sigurnosti na radilištu a koa osnova za izradu može se koristiti ista ova metodologija uz dodatak mjera opisa radova i opisa mjera zaštite za specifičnu metodologiju rada, zatim broj angažovanih radnika islično.

U nastavku slijedi pojašnjenje za svaku tačku elaborata pri čemu ću navoditi i veze sa pojednim članovima Pravilnika o ZNR u građevinarstvu koji se odnose na taj dio poslova.


 


  1. Obezbjeđenje granica gradilišta prema okolini

Gradilište mora biti obezbjeđeno od pristupa lica koja nisu zaposlena na gradilištu.“ (član 3).

Ovo jasno podrazumijeva da treba onemogućiti pristup gradilištu licima koja nisu zaposlena na tim poslovima. Na koji način se to može provesti u praksi? Najpogodnije su čvrste ograde, međutim u nekim slučajevima postavljaju se i mreže koje će ispuniti ovaj zahtjev. U situacijama kada je gradilište toliko da njegovo kompletno ograđivanje nije realno izvodljivo ili isplativo, onda gradilište treba zaštiti sa glavnih prilaznih puteva i od prometnih mjesta sa kojih se može očekivati ulazak neovlaštenih lica. Na pristupima gradilištu, postavljaju se i table koje sadrže osnovne informacije i to: naziv objekta ili radova, naziv investitora, naziv izvođača radova, početak gradnje i planirani rok završetka radova. Na pristupnim i pogodnim mjestima postavljaju se i table sa sigurnosnim znakovima. Na tablu se postavljaju osnovni znakovi sa najizraženijim i očekivanim opasnostima. Primjer slika 1.


 

  1. Uređenje i održavanje saobraćajnica (prolazi, putevi željeznice i slično)

U ovom dijelu Elaborata treba opisati način kretanja kako pješaka tako i vozila na samom gradilištu. Dalje treba propisati mjere zaštite na radu. Treba definisati puteve kretanja, naročito za tešku mehanizaciju poput kamionskih dizalica, utovarivača, bagera, kamiona i slično. U nastavku neke od smjernica koje u ovom dijelu daje Pravilnik o ZNR u građevinarstvu.

Prilazi i prolazi za sva radna mjesta na kojima se vrše zidarski radovi moraju da budu izvedeni tako da se po njima mogu bez smetnje kretati radnici i prenositi i prevoziti materijal.

Ostavljanje materijala i drugih sredstava za rad na prolazima i mjestima koja za to nisu određena, zabranjeno je.“ (član 42).

Rampe, kosi prilazi i prolazi moraju se održavati u ispravnom stanju i povremeno čistiti od prosutog materijala. Mokra i klizava mjesta na njima moraju se posipati pijeskom ili na drugi način obezbjediti od klizanja.

Oštećene i nedovršene rampe, kosi prilazi i prolazi ne smiju se koristiti. „ (član 62).

Kada se radi o prolazima, stazama i paltformama za kretanje radnika, Pravilnik daje sljedeće smijernice:

Svaki radni pod (platforma za rad i sl.) postavljen na visini većoj od 100 cm mora biti izrađen od zdravih dasaka, priljubljenih jedna uz drugu i položenih vodoravno na čvrste nosače.

Širina radnog poda mora odgovarati prirodi posla koji se na njemu vrši, ili ne smije biti manja od 60 cm ako se na podu vrši rad bez slaganja ili pripremanja materijala.

Ako se na radnom podu odlaže materijal, vrši pripremanje materijala il postavljaju nogari i slično, širinu radnog poda treba odrediti tako da za kretanje radnika po njemu bude slobodnog prostora najmanje 60 cm. Dimenzije elemenata radnog poda moraju odgovarati predviđenom maksimalnom opterećenju poda.“ (član 66).

Ako se prevoženje građevinskog materijala vrši željezničkim vagonima, na rad i sredstva za prevoz i na željeznički kolosijek primjenjivaće se važeći propisi o zaštitnim mjerama u željezničkom saobraćaju.“ (član 226).

Ako se za prevoženje materijala na gradilištu koriste šinska vozila, tlo na koje se kolosijek polaže mora biti prethodno dobro nivelisano i nabijeno. Dimenzije pragova i njihov razmak, kao i profil šina kolosijeka moraju odgovarati maksimalnom opterećenju vagoneta za prevoženje materijala po kolosijeku. Šine kolosijeka moraju biti propisno pričvršćene za pragove. Uzdužni nagib građevinskog kolosijeka ne treba da prelazi odnos 1:100.“ (član 227).

Odstojanje kolosijeka od stalnih ili privremenih prepreka na gradilištu (građevinski objekt, stubovi, složen materijal i slično) mora biti toliko da prevoženi teret ne ugrožava bezbjednost radnika pri prolasku u blizini kolosijeka.

Slobodno odstojanje između gabarita vagoneta i prepreka iz stava 1. ovog člana ne smije biti veće od 70 cm mjereno horizontalno.“ (član 228).


 

  1. Određivanje mjesta, prostora i načina razmještaja i uskladištavanja građevinaskog materijala

Jedan od važnih segmenata elaborata je upravo ovaj dio kojem se obrađuje način i prostor za uskladištenje građevinakog materijala. Ovaj dio je usko povezan sa predhodne dvije tačke elaborata. Treba paziti da uskladišteni materijal ne ometa prolaz kako pješaka tako i vozila. Treba obratiti pažnju na vrstu materijala i njegovu poziciju na samom gradilištu pazeći na vrstu poslova koji će se izvoditi u blizini (nastajanje iskri, pad predmeta na materijal i slično).

Na šemi radilišta treba označiti ovakva mjesta kojima će se jasno odvojiti putevi korištenja za vozila i pješake.

Neke od smjernica iz pravilnika o ZNR u građevinstvu:

Sav materijal uređaji, postrojenja i oprema potrebni za izgradnju investicionog objekta odnosno za izvođenje određenog rada na gradilištu moraju kada se ne upotrebljavju biti složeni tako da je omogućen lak pregled i nesmetano njihovo ručno ili mehanizovana uzimanje bez opasnosti od urušenja i slično.

Na gradilištima na kojima ne postoji mogućnost za uskladištenje građevinskog materijala u potrebnim količinama, dozvoljeno je dopremanje materijala samo u količinama koje se mogu složiti bez zakrčenja prilaza i prolaza i bez opasnosti od nošenja.“ (član 5.).

Ostavljanje materijala i drugih sredstava za rad na prolazima i mjestima koja za to nisu određena, zabranjeno je.

Slaganje materijala uz radna mjesta smije se vršiti samo u količinama koje odgovaraju nosivosti i veličini raspoloživog prostora.

Visina mora odgovarati vrsti materijala i ne smije prelaziti visinu koja bi ugrožavala stabilnost materijala odnosno prouzrokovala rušenje složenog materijala i time dovela u opasnost radnike.“ (član 42.).

Svaki montažni element mora biti na odgovarjuči naćin, vidno i pregledno obilježen, u skladu sa programom montažnog građenja. Pored te oznake na elementu mora biti označen i datum izrade i težina elementa u kilogramima.

Montažni elementi na gradilištu moraju biti uredno i prema programu montaže složeni na odeđena mjesta.“ (član 125.).

Ručni alat na gradilištima mora biti uredno i pregledno složen i čuvan u posebnim skladištima.“ (iz člana 205.).


 

 

  1. Izgradnja i uređenje prostora za čuvanje opasnog materijala

U ovom dijelu elaborata potrebno je isplanirati i opisati načine i količinu opasnog materijala koji će se skladištiti i čuvati na gradilištu. Poseban akcenat treba dati na eksplozivne i lahko za paljive materijale. Upotreba i pristup ovim materijalima treba se ograničiti na odrđenu skupinu kvalifikovanih radnika. Supstance koje u međusobnom kontaktu mogu prouzročiti nastanak egzotermnih ili eksplozivnih reakcija, trebaju biti fizički odvojene a način odvajanja treba opisati.



Iz pravilnika o ZNR u građevinarstvu:

Oštra sječiva testerastog alata( sjekire, testere,dlijeta i slično) moraju pri prenosu biti na podesan način prekrivena, radi zaštite radnika od povrijeđivanja.“(član 56).

Pod opasnim materijama na gradilištu, u smislu ovog pravilnika, podrazumijevaju se materije koje mogu prouzrokovati požar, eksploziju, trovanje i slične štetne posljedice.“ (član 243.)

Lako zapaljivi građevinski materijal (daske, grede, letve i drugo) mora se na gradilištu slagati na mjestima udaljenim od toplotnih izvora.

Otpaci od drveta (strugotine, šuške, iverje i drugo) moraju se uklanjati na mjesta obezbjeđena od požara.

Na svim mjestima na gradilištu na kojim postoji opasnost od paljenja lako zapaljivog materijala, moraju se sprovesti zaštitne mjere predviđene važećim propisima o zaštiti od požara.“ (član 244.)

Zapaljive tečnosti sa lako eksplozivnim isparenjima, kao: etar, benzol, benzin, nafta i razna ulja, smiju se na gradilištu čuvati samo u posebnim skladištima, obezbjeđenim od požara i eksplozije u smislu važećih propisa.

Pri prevoženju, prenošenju i korištenju zapaljivih tečnosti moraju se primjenjivati preventivne zaštitne mjere predviđene važećim propisima.“ (član 245.)

Eksplozivi i eksplozivna sredstva smiju se na gradilištima čuvati samo u posebnim skladištima, izgrađenim prema važećim propisima, a čija je upotreba za tu svrhu odobrena od nadležnog opštinskog organa.

Pri prevoženju, prenošenju i korištenju eksploziva i eksplozivnih sredstava moraju se primjenjivati preventivne zaštitne mjere predviđene uputstvima proizvođača i važećim propisima.“ (član 246.)

Stvaranje ugljen-monoksida mora se na gradilištu spriječavati primjenom sljedećih zaštitnih mjera:

  1. Efikasnim provjetravanjem prostorija pri sušenju prostorijeužarenim koksom u otvorenim korpama-prije ulaska radnika u takve prostorije;

  2. Sigurnim odvođenjem sagorjelih gasova iz motora sa unutračnjim sagorijevanjem ili zabranom rada takvih motora u zatvorenim prostorijama;

  3. Zabranom zagrijavanja zatvorenih prostorija na gradilištu pomoću otvorenog ili provizornog ložišta (mangana i slično);

  4. Zabranom ulaženja radnika u zatvorene sudove u kojima se čuvaju naftni derivati (čišćenje cisterne i drugo), bez preduzimanja odgovarajućih mjera zaštite i slično.“ (član 247.)

Dakle iz člana 247. ovog pravilnika vidimo da su predstavljene neko od mogućnosti odnosno načina zaštite. Za određene rizike navedene o ovom članu možemo reći da se danas rijetko ili nikako ne mogu sresti u praksi zbog modernizacije u načinu izvođenja radova (sušenje prostorije užarenim koksom), međutim ipak treba imati u vidu da se danas pojavlju neki drugi rizici vezani za novije načine građenja a iste treba predvidjeti i propisati mjere zaštite.

U nastavku jedan primjer iz prakse na koji treba obratiti pažnju.

Na gradilištu se za potrebe rada mašina koristi nafta. Može se desiti da je ova nafta nasuta u kanister i kao takva ostavljena u montažni kontejner na gradilištu (radi zaštite od krađe i slično). U slučaju izbijanja požara u kontejneru (rizik za nastanak požara u kontejneru je povećan posebno jer se na njega često ne računa te se ne preduzimaju nikakve mjere zaštite) nafta u kanisteru može izazvati i eksploziju. Dakle za držanje ovakvih stvari na gradilištu treba odrediti poseban prostor. Prostor treba označiti a pristup dozvoliti samo ovlaštenim licima. Držanje stvari u kontejnerima, poput nafte, plinskih boca i slično treba, strogo zabraniti.


 

  1. Način transportovanja, utovarivanja, istovarivanja i deponovanja raznih vrsta građevinskog materijala i teških predmeta

Teška mehanizacija, transporti mašina i materijala, njihov utovar i istovar, usljed greški, pačak i sitnih, mogu biti uzročnici teških i povreda sa smrtnim ishodom. Uelaboratu treba detaljno pojasniti koje mašine će se upotrebljavati za koje poslove (transport, utovar, presipanje, prebacivanje, istovar određenih materijala). Takođe treba odrediti i lokacije njihovog utovara, istovara te konačnog deponovanja. Rukovanje ovakvim mašinama zahtjeva posebne kompetencije radnika te u elaboratu treba obratiti pažnju i na ovaj dio. Pored drugih pravilnika koji definišu rad sa mašinama, transport, utovar i istovar materijala, Pravilnik o ZNR u građevinarstvu daje nam određene instrukcije u ovom segmentu.

Utovarivanje materijala pomoću utovarivača ili drugog sredstva mehanizacije za teretno vozilo ne smije se vršiti preko kabine vozila, ako ta kabina nije zaštićena od mehaničkog oštećenja.“ (iz člana 26.)

Prenošenje, prevoženje i slaganje građevinskog materijala i težih građevinskih elemenata na radnim podovima mora se vršiti pažljivo i bez bacanja.

Sav potreban materijal na radnom podu mora biti uredno složen i raspoređen prema predviđenoj nosivosti i opterećenju poda. Za radne podove postavljene na visini većoj od 200 cm, nosivost i opterećenje poda moraju biti na ogradi poda uočljivo obilježeni (tabla, natpis u boji i sl).“ (član 69.)

Transport elemenata od mjesta njihove izrade do gradilišta odnosno mjesta ugrađivanja mora biti organizovan tako da se montažni elementi mogu bez zastoja ugrađivati u objekt bez zatrpavanja gradilišta.

Utovar, prevoz i istovar montažnih elemenata na gradilištu smiju se vršiti samo odgovarajućim i ispravnim prevoznim sredstvima, uz primjenu zaštitnih mjera propisanih Pravilnikom o zaštiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila Službeni list SFRJ „broj 17/66).“ (član 127.)

Zakačanje elemenata za kuku i njihovo otkačanje sa kuke dizalice pri utovaru montažnih elemenata u prevozna sredstva (motorna i druga vozila) i istovaru montažnih elemenata iz prevoznih sredstava, po pravilu, treba vršiti bez penjanja na prevozno sredstvo odnosno na elemente.

Za vrijeme spuštanja i dizanja montažnih elemenata na motorno vozilo pomoću dizalice, vozač ne smije biti u kabini vozila.

Za vrijeme dizanja, prenošenja i spuštanja montažnog elementa na vozilo, signalist ne smije stajati na vozilu.“ (član 128.)

Na gradilištu na kome se za dizanje i prenošenje tereta koriste pokretne dizalice sa kukama i drugim zahvatnim napravama koje vise na čeličnom užetu, moraju se obezbjediti organizacione i druge mjere za zaštitu od pada tereta lica koja rade u ugroženoj zoni.“ (član 208.)

Zahvatne naprave i druga sredstva za prenošenje sipkog i sličnog materijala, svojom konstrukcijom i blikom moraju odgovarati vrsti materijala koji se u njima prenosi.

Ispadanje materijala iz ovih naprava za vrijeme prenošenja mora biti onemogućeno.

Zahvatne naprave u obliku suda smiju se puniti samo do visine označene ispod gornje ivice suda. Ti sudovi moraju biti uobličeni tako da bude spriječeno njihovo zapinjanje u okolne dijelove objekta. Na sudovima mora biti vidno označena njihova sopstvena težina i zapremina (u kp u m3). Sudovi moraju biti podešeni za lak utovar i istovar materijala.“ (član 211.)

Radno mjesto radnika koji prima materijal sa konzolne dizalice mora biti ograđeno čvrstom ogradom, a radnik vezan užetom za zaštitni pojas radi zaštite od pada.“ (član 214.)

Pri dizanju dugačkih predmeta konzolnom dizalicom i slično (grede, daske, šipke za armiranje, cijevi i slično), radnici koji primaju i skidaju teret ne smiju uklanjati zaštitnu ogradu.

Pri dizanju tereta iz stava 1.ovog člana, po cijeloj visini građevinskog objekta moraju se ukloniti istureni dijelovi ili postaviti zaštitne ograde koji će spriječiti zapinjanje tereta.“ (član 215.)


 

  1. Način obilježavanja odnosno obezbjeđivanja opasnih mjesta i ugroženih prostora na gradilištu (opasne zone)

Na gradilištu će se tokom izvođenja različitih radnih zadataka pojavljivati različite opasne situacije. Rad sa dizalicama, opasnost od visećeg tereta, opasnost od vozila, rizici povezani s radom mašina, opasnost od pada predmeta s visine i slično. Ove situacije treba predvidjeti i opisati u ovom dijelu elaborata. Dalje treba odrediti način obilježavanja ovakvih opasnih zona. Po potrebi na nekim mjestima treba ograničiti ili potpuno spriječiti pristup radnika a na nekim mjestima postaviti različite znakove upozorenja. U nekim slučajevima postavljaju se radnici koji će spriječiti pristup i upozoravati radnike na opasne zone.

Neke smjernice iz Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu.

Svi industrijski krovovi, bez obzira na njihov oblik i vrstu pokrivača, moraju imati siguran prustup i stalne bezbjedne prelaze (metalne ljestve, rampe i slično).

Prostor ispod krova odnosno odgovarajući oko objekta mora biti obezbjeđen od pristupa lica koja nisu zaposlena na gradilištu.“ (član 120.)

Pri opravci puteva preko kojih se u toku radova saobraćaj ne prekida moraju se poduzeti mjere da se radnici na dijelu puta koji je u građenju zaštite od vozila. U tu svrhu dio puta (polovina puta) mora se zatvoriti i obilježiti uočljivim saobraćajnim znakovima.

Na jako frekventnim saobraćajnicama (auto put, savremeni put, ulica i drugo) gdje se saobraćaj ne može sasvim obustaviti, moraju se postaviti na oba kraja dionice koja se opravlja čuvari koji će upravljati saobraćajem na polovini dionice, naizmjenično u oba pravca.“ (član 145.)

Prostor ispod viseće građevinske koturače mora se ograditi (ograda od letvi i slično) i na ogradu staviti upozorenje na opasnost.

Ispred ili oko vitla mora se, po potrebi, staviti zaštitna ograda ili mreža radi zaštite od udara užeta u slučaju njegovog prekidanja.“ (član 212.)

Ispred naprava odnosno uređaja za dizanje tereta ugroženo područje mora se ograditi ili postaviti upozorenje sa zabranom prolaska odnosno pristupa na to područje.“ (član 216.)

Dizalice sa vođicom na stubu (skip-dizalice) moraju biti konstruisane, građene i postavljene tako da ne ugrožavaju bezbjednost radnika.

Mjesto utovara i istovara tereta na spratovima kod dizalica iz stava 1.ovog člana mora biti obezbjeđeno, da ne bi došlo do pada radnika sa sprata za vrijeme rada.

Pristup u ugroženi prostor ispod teretne platforme dizalice iz stava 1.ovog člana dozvoljen je samo radnicima koji vrše utovar i istovar materijala.

Platforma dizalice mora odgovarati uslovima bezbjednog prenosa tereta odnosno materijala.“ (član 222.)

Mehanizovane transportne trake za prenošenje sipkog materijala moraju biti na gradilištu izgrađene i postavljene tako da ne ugrožavaju radnike koji njima rukuju ili oko njih rade.

Trake iz stava 1.ovog člana moraju imati uređaj za automatsko zaustavljanje rada trake, radi sprečavanja hoda trake u slučaju prekida električne struje.“ (član 224.)


 

  1. Način rada na mjestima gdje se pojavljuju štetni gasovi, prašina, para, odnosno gdje može nastati vatra i drugo

 

Na gradilištima se pored ostalih opasnosti mogu pojaviti i rizici od štetnih plinova, prašine, pare te rizici od eksplozije ili pojave vatre a koji su povezani sa štetnim plinovima, parama ili prašinom. Ove štetnosti pojavljuju se na tri načina:

  • štetnosti su već prisutne na mjestu gdje treba da se izvode radovi, npr. iz tehnološkog procesa ako se radovi izvode u hemijskoj industriji,

  • štetnosti nastaju od izvošenja radova, npr. zavarivanje, rušenje objekata uz nastanak prašine i sl.

  • štetnosti su nastale zbog izvošenje radova prilikom kojih je izazvano curenje ili izbijanje plinova ili prašine, npr. oštećenje gasovoda prilikom izvođenja radova.

Vidimo dakle da neki rizici mogu biti očigledni i lahko ih je predvidjeti, međutim postoje i rizici koje nije tako lahko predvidjeti i za njihovo prepoznavanje potrebna je saradnja sa stručnjacima koji poznaju tehnološki proces. Nakon identifikovanja rizika, potrebno je odrediti mjere zaštite. Mjere zaštite na prvom mjestu trebaju smanjivati visinu rizika primjenom tehničkih mjera ( ventilatori, otprašivači, paravani, izmjena tehnologije rada i sl). Na kraju, ako nijedna tehnička mjera nije ili ne može dati željene rezultate, što se utvrđuje mjerenjem koncentracije štetnih plinova ili prašine onda se propisuje upotreba lične zaštitne opreme uvidu respiratora za prašinu, gas maski sa filterima za odgovarajući plin, izolacioni aparati, sistemi za dovod svježeg vazduha, naočale i sl. Na mjestima gdje se rizik od pare i eksplozije ne može smanjiti, primjenjuju se sredstva za gašenje požara; vatrogasni aparati, vatrogasni vozilo, hidranti, pijesak sa lopatom a može se poataviti i vatrogasno društvo.

Neke od ovih situacija predviđa i pravilnik o ZNR u građevinarstvu:

Da bi bili obezbjeđeni odgovarajući radni uslovi u zatvorenim radnim prostorijama, moraju se preduzeti zaštitne mjere radi smanjenja štetnog dejstva: gasova i pare, visoke ili niske temperature, vlage, prašine, otrova, atmosverskog pritiska, buke i vibracija, eksplozije gasova, svih vrsta zračenja, kao i ostalih štetnosti i njihovog svođenja na granice dopuštene važećim propisima o zaštiti na radu odnosno jugoslovenskim standardima.“ (iz člana 7.)

Prije ulaska u bunar, šaht ili jamu mora se predhodno provjeriti da se u njima ne nalaze opasni gasovi. Ako se utvrdi prisustvo takvih gasova, silalzak radnika u bunar, šaht ili jamu može dozvoliti tek poslije otklanjanja tih gasova i provjeravanja da tih gasova nema.

Provjeravanje prisustva opasnih gasova i njihovo otklanjanje vrši određeno stručno lice.“ ( član 30.)

Pri kopanju bunara, šahtova i jama u blizini ugljenokopa, fabričkih gasnih cjevovoda, gradske odnosno industrijske kanalizacije i slično, po pravilu treba predvidjeti mogućnost pojave opasnih gasova. Provjeravanje prisutnosti takvih gasova u bunarima, šahtovima i jamama obavezno vrši stručno lice odgovarajućim metodama i sredstvima.“ ( član 31.)

Uklanjanje rastresitog i prašnastog materijala sa mašine na tlo smije se vršiti samo pomoću potpuno pokrivenih drvenih korita kroz metalne limene cijevi ili na drugi način koji sprečava širenje prašine.“ ( iz člana 139.)

Radnici koji rade neposreno na drobilici moraju biti zaštićeni od kamene prašine resiratorima ili polivanjem kamena vodom i zaštitnim naočalima. Korištenje zaštitnih naočala mora se stalno kontrolisati.“ ( član 151.)

Materijal koji se koristi pri asfaltiranju puteva (bitumen, katran i drugi derivati nafte) smiju se zagrijavati samo u posebnim sudovima.

Zagrijavanje materijala iz stava 1. Ovog člana u otvorenim sudovima bez obzira na mjesto upotrebe, zabranjeno je.“ ( član 152.)

Kotlovi uređaja za sagorjavanje asfaltnih masa moraju imati poklopce, radi sprečavanja prskanja te mase i izbijanja požara.

Podesenim razmještanjem više urešaja za zagrijavanje i miješanje asfaltne mase na gradilištu, mora se onemogućiti prenošenje odnosno širenje požara ili eksplozije sa radnog uređaja na srugi.“ ( iz člana 153.)

Ložište peći kotla mora biti zaštićeno tako da je nemoguće izbijanje plamena iz ložišta napolje.“ ( član 154.)

Otvor kotla za punjenje krečnim brašnom, agregatom tucanika i smolom na uređaju za kuhanje i mješanje asfaltne mase mora imati zaštitni poklopac radi sprečavanja širenja prašine i štenih gasova.

Uređaji iz stava 1. Ovog člana moraju imati odgovarajuće naprave za odvođenje gasova, dima i prašine.“ ( član 156.)


 

 


  1. Uređenje električnih instalacija za pogon i osvjetljenje na pojedinim mjestima na gradilištu

Zahtjevi po pitanju uređenja električnih instalacija propisani su posebnim pravilnicima i ove oblasti dok jedan dio zahtjeva dat i upravilniku o ZNR u građevinarstvu.

Jasno je da se radi o jako bitnoj temi te da usljed grešaka i propusta mogu nastati povrede sa smrtnim ishodom. Elaboratom o uređenju gradilišta treba šematski prikazati razvod elektro instalacija na gradilištu i to od priključnog mjesta do potrošača. Dalje treba opisati način polaganja odnosno postavljanja kablova i način njihove zaštite. Treba predvidjeti zaštitu od mehaničkih oštećenja, vode, štetnog dejstva hemikalija i vrelih predmeta.

U nastavku neke od instrukcija koje su date kroz Pravilnik o ZNR u građevinarstvu.

Električni kabal za napajanje strujom motora dizalice iz člana 215.ovog pravilnika mora biti zaštićen za vrijeme dizanja tereta (metalna cijev, drvena obloga i slično).“ (član 217).

Pri noćnom radu opšta osvjetljenost gradilišta mora biti najmanje 50 lx, a lokalna osvjetljenost kod dizalica i na mjestima rada (vezivanja i odvezivanje tereta)-najmanje 75 lx.

Vrh stuba i kraj kraka stubne dizalice mora imati crveno signalno svjetlo ako je dizalica viša od 20 m i ako to zahtjevaju mjesne prilike (blizina aerodroma i slično).“ (član 218.)

Električne instalacije, uređaji, oprema i postrojenja na gradilištima moraju svojom izradom i izvođenjem odgovarati važećim tehničkim propisima i jugoslovenskim odnosno stranim standardima. U pogledu zaštite na radu, ove instalacije, uređaji, oprema i postrojenja moraju odgovarati odredbama važećih propisa o zaštitnim mjerama protiv opasnosti od električne struje u radnim prostorijama i na gradilištima.“ (član 237.)

Pri uređivanju gradilišta prema odredbama člana 3.ovog pravilinika, električne instalacije smiju izvoditi, popravljati, održavati i uklanjati samo stručno osposobljeni i kvalifikovani radnici, upoznati sa opasnostima koje pri tim radovima prijete.

Pri vršenju radova iz stava 1.ovog člana radnik se mora držati uputstava odgovarajućeg stručnog lica na gradilištu.“ (član 238.)

Slobodni električni vodovi ili kablovi na gradiličtu moraju biti položeni tako da ne postoji opasnost od njihovog mehaničkog oštećenja (visina iznad tla, slobodan prostor van manevarskog prostora dizalica i drugih sredstava mehanizacije).

Električni uređaji (sklopke, elektromotori i drugo) smješteni na slobodnom prostoru, moraju biti zaštićeni od atmosferskih nepogoda. Sklopke i drugi uređaji za uključivanje i isključivanje pogonske struje moraju biti postavljeni u ormanima na pristupačnom mjestu i opremljeni za zaključavanje u isključenom položaju.“ (član 239.)

Prenosni ručni uređaji na električni pogon koji se koriste na gradilištu moraju biti priključeni na sniženi napon do 42 V.“ (član 240.)

Pri noćnom radu, radna mjesta na gardilištu moraju biti osvjetljena vještačkom svjetlošću jačine najmanje 75 luksa.

Električne svjetiljke koje služe za osvjetljavanje gradilišta smiju biti priključene na napon od 22 V ako služe za stalno osvjetljavanje i ako se nalaze na visini iznad dohvata ruke radnika.

Prenosne električne svjetiljke koje se koriste na gradilištu, smiju se priključivati samo na sniženi zaštitni napon do 24 V.“ (šlan 241.)

Električna instalacija, uređaji i oprema na gradilištu smiju se postaviti u rad tek posle prethodnog provjeravanja ispravnosti zaštitnog uzemljenja (mjerenje otpora uzemljenja).

Periodična ispitivanja ispravnosti zaštitnog uzemljenja vrše se, po pravilu dvaput godišnje (u ljetnom i zimskom periodu).

O rezultatima mjerenja otpora uzemljenja mora se sačiniti zapisnik i voditi uredna evidencija.“ (član 242.)


 

  1. Određivanje vrste i smještaja građevinskih mašina i postrojenja i odgovarajuća obezbjeđenja s obzirom na lokaciju gradilišta

U ovom dijelu elaborata a na osnovu plana rada, definišu se vrste i količine mašina i postrojenja koja će se koristiti na gradilištu. Zatim potrebno je odrediti lokacije za smještaj ovih mašina, pri čemu treba voditi računa o vrsti mašine te rizicima koje ona stvara u odnosu na okolinu, blizinu osjetljivih okolnih objekata i uređaja (električna mreža, putevi i slično).

U ovom smislu pravilnik o ZNR u građevinarstvu daje određene smjrenice:

Pomoćne pogone na gradilištu, kao tesarske, stolarske, bravarske i druge radionice, po pravilu, treba smještati van opasnih zona na radilištu. Ako to nije moguće, moraju se predvidjeti odgovarajuće mjere zaštite na radu radnika koji rade u tim pogonima.“ (iz člana 6.)

Rukovanje mašinama ili mehanizovanim alatom za obradu drveta na gradilištu smije se povjeriti samo kvalifikovanim ili obučenim radnicima upoznatim sa opasnostima koje im prijete pri radu sa mašinama ili mehanizovanim alatom.“ (član 57.)

Ako se rušenje objekata odnosno njegovih dijelova vrši pomoću mašina (traktor-gusjeničar i drugo), mašina se mora nalaziti na odstojanju koje je najmanje za 1,5 puta veće od visine objekata odnosno dijela koji se ruši.

Korištenje traktora-točkaša za rušenje ili izvlačenje teških dijelova građevinskog objekta, zabranjeno je.“ (iz člana 140.)

Prilikom zemljanih radnova pri građenju puteva pomoću, mehaničkih sredstava (buldožer, skreper, grejder, planer i drugo), rukovanje mašinama smije se povjeriti samo radnicima stručno obučenim za taj posao i upoznati sa opasnostima koje prijete pri tom radu.“ (iz člana 142.)

Drobilice se moraju postavljati na čvrsto kameno, betonsko ili drveno postolje i za njega biti dobro pričvršćeno.

Ako je drobilica pokrivena nadstrešnicom, njena visina ne smije biti manja od 200 cm iznad gornjeg gabarita drobilice.

Cilindrična sita, elevatori i konvejeri moraju biti dobro učvršćeni na posebnim postoljima ili za konstrukciju pogona drobilice.“ (iz člana 146.)

Na drobilicama kamena i drugim uređajima za pripremanje tucanika cilindrična i druga sita, konvejeri, elevatori i drugo) moraju biti istaknuta uputstva o zaštitnim mjerama a u samom pogonu pripremanja kamena i uputstvo o prvoj pomoći u slučaju povrede radnika.“ (član 149.)


 

  1. Određivanje vrste i načina izvođenja građevinskih skela

Tokom izvođenja građevinskih i drugih radova na visini često se upotrebljavaju skele. S obzirom na prirodu skela, njihovu namjenu i poslove za koje se primjenjuju jasno je da rad na skelama nosi rizik. Kako bi se ovaj rizik umanjio primjenjuju se različite obrazovno tehničke mjere. U praksi se najčešće koriste dvije vrste skela i to fasadne i nosive. Fasadne skele se najčešće koriste kod radova kao što su malterisanje, farbanje i slično. Nosive skele se koriste kod betoniranja međuspratnih konstrukcija. Fasadne skele se izvode na bazi projekta. Projekat za fasadne skele sadrži: način postavljanja skele na tlo, način vezanja uz objekat, osiguranje od udara vjetra, statički proračun nosivih elemenata, kvalitet materijala, maksimalno dopušteno opterećenje i način demontaže skele. Za skele za koje je proizvođač dao uputstvo sa naznakom širine nosivih elemenata i visine skela ukoliko će se skela izvoditi na način i prema dimenzijama kako su date u uputstvu. U slučaju da dolazi do odstupanja od uputa i dimenzija koje su date od proizvođača, onda je obavezno da se za skelu uradi projekat i statički proračun skele.

Kad su u pitanju nosive skele, za njih je obavezna izrada projekta i staičkog proračuna.

Elaboratom o uređenju gradilišta obuhvata se izrada ovih projekata i proračuna pri čemu treba uzeti u obzir namjenu skele, teret odnosno maksimalno opterećenje skele, visinu skele, ograde, spojna mjesta i način vezanja za objekat, zaštitu radnika ili prolaznika ispod skele itd.

Elaboratom treba odrediti i osobe odgovorne za montažu, demontažu i kontrolu skele.

O tehničkim i sigurnosnim mjerama pri montaži, korištenju i demontaži skele a prema vrstama skele, data su uputstva u poglavlju 5 pravilnika o ZNR u građevinarstvu.


 

  1. Način zaštite od pada sa visine ili u dubinu

Jedan od većih rizika na gradilištu je rizik od pada s visine ili u dubinu. Kod radova koji uključuju visokogradnju, montažne radove, radove na skelama, radove na stubovima, radove pored jama i otvora, ovaj rizk je posebno izražen i u tehnologiji rada treba predvidjeti ovakve radove kao i rizična mjesta. Nakon toga moraju se odrediti zaštitne mjere. Zaštitne mjere idu sljedećim redoslojedom:

  • Eliminisanje rizika;

  • Izmjena u tehnologiji rada;

  • Tehničke mjere zaštite i

  • Primjena ličnih i kolektivnih sredstava zaštite (pojasevi za rad na visini, oprtači za cijelo tijelo sa užadima, prihvatne mreže itd)

U ovom smislu u nastavku neke od instrukcija iz Pravilnika o ZNR u građevinarstvu:

Silaženje na dno bunara, šahta ili jame i izlaženje u korpi naprave za izvlačenje materijala, zabranjeno je.“ (član 37.)

Čekrk odnosno vitlo za izvlačenje odnosno spuštanje materijala mora u pogledu zaštitnih mjera odgovarati važećim propisima o zaštiti na radu sa dizalicama.“ (član 38.)

Građevinski i drugi radovi na prizemnim zgradama i u unutrašnjosti višespratnih objekata, visokim do 450 cm iznad terena odnosno iznad poda međuspratne konstrukcije, mogu se izvoditi sa upotrebom pomoćnih skela ili ljestava uz vezivanje radnika, ako je uz korištenje takvih sredstava moguće izvoditi te radove bez opasnosti po život radnika.

Građevinski i drugi radovi na objektima višim od 450 cm iznad terena odnosno poda međuspratne konstrukcije, moraju se izvoditi uz korištenje odgovarajućih skela ili na drugi podesan i bezbjedan način.“ (član 46.)

Ako pri radovima iz člana 46.ovog pravilnika postoji mogućnost da radnici padnu van objekta, moraju se postaviti odgovarajuće zaštitne nadstrešnice tako da visina sa koje se može pasti ne prelazi 300 cm, i radnici se moraju vezati odgovarajućim zaštitnim pojasom.

Ako se pri radovima na otvorenim ivicama spratova, balkona, terasa i dr.zaštitna ograda iz opravdanih razloga ne može postaviti ili ako su radovi koji se vrše na takvim mjestima manjeg obima ili kratkotrajni, radnici koji vrše te poslove moraju biti za vrijeme rada privezani pomoću zaštitnog pojasa i konopca dužine najviše 150 cm.“ (član 47.)


 

  1. Određivanje radnih mjesta na kojima postoji povećana opasnost po život i zdravlje radnika, kao i vrste i količine zaštitnih sredstava odnosno zaštitne naprave

Posebnim pravilnikom za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i ljekarskim pregledima radnika na tim radnim mjestima („službeni list SRBiH“ broj 2/91) određen je način definisanja ovakvih poslova. Postavljena je obaveza poslodavcu da izvrši procjenu koja su to radna mjesta sa povišenim riuikom po zdravlje i bezbjednost ljudi te će se kasnije na osnovu toga vršiti i prethodni i periodični ljekarski pregledi radnika koji rade na takvim mjestima a u rokovima kako je određeno ovim pravilnikom. Tako i na samom gradilištu ovu činjenicu treba uzeti u obzir te nakon određivanja ovih mjesta potrebno je odrediti i sredstva zaštite te definisati njihove količine koje se opet određuju spram količine posla, broja radnika, uslova rada itd. U tom pogledu poslodavac ima obavezu i da ove radnike periodično upućuje na ljekarski pregled.

Iz pravilnika o ZNR u građevinarstvu:

Radove na krovovima smiju da vrše samo radnici za to stručno osposobljeni i zdravstveno sposobni za rad na visinama.

Osiguranje radnika od pada sa krova, po pravilu, vrši se privezivanjem radnika na zaštitni pojas i zaštitno uže, ili pomoću prihvatnih skela, kao i drugim mjerama u zavisnosti od vrste vrste krova.“ (član 118.)

Pri izvođenju montažnih radova na objektu gdje postoji mogućnost pada radnika, određeno lice na gradilištu dužno je primjeniti odredbe člana 105.do 107. Ovog pravilnika a po potrebi i vezivanje radnika zaštitnim opasačem i užetom.“ (član 132.)

Pri početku radova u građevinarstvu kod kojih prijeti stalna ili privremena opasnost od povrijeđivanja tijela ili oštećenja zdravlja radnika, radna organizacija mora staviti ugroženim radnicima na raspolaganje odgovarajuća lična zaštitna sredstva i ličnu zaštitnu opremu, zavisno od vrste opasnosti odnosno štetnosti, prema odredbi člana33.stav2.tačka 12.ovog pravilnika.“ (član 248.)

Za radove u vodi ili na vlazi radnici moraju imati nepropustljivu obuću, a po potrebi i odjeću koja ne propušta vodu.“ (član 249.)

Za radove na otvorenom prostoru i pod uticajem atmosferskih neprilika, radnicima se moraju staviti na raspolaganje lična zaštitna sredstva odnosno oprema za zaštitu od štetnih posljedica (kišna kabanica, bunda, rukavice).“ (član 250.)


 

  1. Mjere i sredstva protivpožarne zaštite na gradilištu

Elaboratom o uređenju grališta potrebno je identifikovati kritične materije i mjesta na kojima može doći do pojave požara. Na gradilištu se može očekivati upotreba različitih zapaljivih materija (drvo, plinske boce, eksplozivne prašine, nafta i slično).

Uz ove rizike tu je uvijek i rizik od požara na elektro instalacijama.

Prema vrstama i količinama zapaljivih materija te površini gradilišta određuju se i količine i vrste vatrogasne opreme. Na osnovu ovih parametara računa se požarno opterećenje na osnovu nek od svjetski priznatih metoda. Pored toga radnici a u skladu sa lokalnom zakonskom regulativom moraju biti obučeni iz oblasti zaštite od požara a kao dodatna pomoć na gradilištu se postavljaju uputstva o načinu i postupku alarmiranja i gašenju požara.


 

  1. Izgradnja, uređenje i održavanje sanitarnih čvorova na gradilištu

Na gradilištu se moraju predvidjeti i obezbjediti adekvatni sanitarni čvorovi kao i voda. U slučajevima kada na gradilištu postoje opasne i štetne materije onda se moraju osigurati i tuševi sa čistom vodom za pranje i ispiranje. Prema pravilniku o opštim mjerama zaštite na radu za građevinske objekte namijenjene za radne i pomoćne prostorije („sl.list SRBiH“ , broj 05/88) definisano je da se raspored higijenskih slavina na gradilištu postavlja tako da udaljenost od najudaljenijeg mjesta na gradilištu ne bude veća od 100 m, a prema broju radnika određuje se broj slavina, pa tako na 60 radnika mora doći najmanje jedna slavina.

Udaljenost nužnika ne smije biti veća od 100 m u zatvorenim prostorijama i 200 m na otvorenom prostoru. Broj nužnika određuje se prema broju radnika pa tako na 30 radnika odnosno 20 radnica mora biti obezbjeđen najmanje jedan nužnik. Visina nužnika ne smije biti manja od 200 cm a površina ne može biti manja od 90 cm x 120 cm.


 

  1. Organizovanje prve pomoći na gradilištu

Na gradilištu, kao mjestu izvođenja veoma dinamičnih i rizičnih radova mora se organizovati pružanje brze medicinske pomoći radnicima.

Prva pomoć na gradilištu može se organizovati na više načina a sve u zavisnosti od lokacije gradilišta tj udaljenosti od najbližeg doma zdravlja, odnosno medicinske ustanove, zatim od broja ljudi na gradilištu i veličine i obima posla.

Osnovno i nezaobilazno na svakom gradilištu je sljedeće:

  • Određen broj radnika, a što je tačno definisano pravilnikom o načinu pružanja prve pomoći, mora biti obučen za pružanje prve pomoći,

  • Na gradilištu se moraju nalaziti setovi prve pomoći.

Ako je gradilište smješteno na udaljenom i nepristupačnom mjestu te bi transport povrijeđenog radnika sa ovog mjesta do najbliže zdravstvene ustanove bio dugotrajan onda treba predvidjeti postavljanje ambulantnog stacionara na samom ondnosno u blizini gradilišta sa dežurnim ljekarem i vozilom u kojem se radnik može transportovati u ležećem položaju.


 

  1. Po potrebi, organizovanje smještaja, ishrane i prevoza radnika na gradilište i sa gradilišta

U zavisnosti od udaljenosti gradilišta od mjesta stanovanja radnika organizuje se smještaj ili prevoz radnika ako je gradilište udaljeno 3 km ili više od mjesta stanovanja radnika.

Prostorije za smještaj radnika moraju imati spavaonice, prostorije za odmor, kupaonice i wc. Tokom zime u ovim prostorima mora se osigurati i zagrijavanje. Uopšte, objekti moraju imati odgovarajuću osvjetljenost i ventilaciju te prostor za sušenje odjeće. Dalje elaboratom je potrebno definisati način organizovanja ishrane radnika na gradilištu.


 

  1. Druge neophodne mjere za zaštitu lica na gradilištu

U ovom dijelu elaborata opisuju se specifičnosti gradilišta. Sve ono što nije pomenuto u prethodnim tačkama a smatra se važnim, opisuje se u ovom dijelu elaborata.